Nedostatak dokaza kod naknade štete zbog kartela: otkrivanje, razmjernost i povjerljivost

§ 37j stav 1 KartG odnosi se na postupke u kojima se traži naknada štete zbog povrede prava konkurencije. Za tužbu je dovoljno prikazati činjenice i dokaze dostupne razumnim naporom tako da dovoljno podržavaju vjerovatnost zahtjeva za naknadu štete. Tužilac zato na početku ne mora imati svaku informaciju koja se nalazi isključivo kod druge strane.

Na obrazložen zahtjev sud može, nakon saslušanja te osobe, naložiti protivnoj strani ili trećoj osobi da otkrije dokaze koji su pod njenom kontrolom. Pravilo obuhvata i dokaze s povjerljivim informacijama. Otkrivanje mora ostati razmjerno, uzimajući u obzir opravdane interese svih stranaka i pogođenih trećih osoba.

Zahtjev ostaje dio parničnog postupka. On služi razjašnjenju vjerovatnog zahtjeva za naknadu štete i ne stvara opći pristup poslovnim dokumentima konkurenta. Tekst o algoritamskom usklađivanju cijena među trgovcima kao povezanu kartelnu temu pokazuje zašto tehničke podatke, komunikacijske kanale i konkretne događaje cijena treba opisati odvojeno.

Prema § 37j stav 3 KartG stranka mora dokaze ili relevantne kategorije ograničiti što je moguće tačnije i preciznije. Dostupne činjenice određuju granicu. Zato zahtjev treba opisati tržište, proizvode ili usluge, period, uključena preduzeća, vrstu dokumenta i očekivanu dokaznu vrijednost.

Kategorija može obuhvatiti interne cjenike za određeni proizvod i period ili komunikaciju o konkretno označenoj promjeni cijene. Što je kategorija jasnije povezana s uzročnošću, štetom ili drugim elementom zahtjeva, to se njen obim lakše procjenjuje. Pretpostavljeni dokumenti ne treba da budu opisani samo širokom oznakom.

Zahtjev treba objasniti i koje su informacije već dostupne, a gdje postoji praznina. Stranka treba urediti vlastite račune, opažanja tržišta, ugovornu dokumentaciju i komunikaciju iz relevantnog vremena. Tekst o probnoj kupovini kao dokazu odnosi se na drugo pravno područje, ali također pokazuje zašto konkretno činjenično pitanje vrijedi više od neuređene zbirke dokumenata.

Prema § 37j stav 4 KartG sud odmjerava opravdane interese svih stranaka i pogođenih trećih osoba. Posebno se razmatra u kojoj mjeri navodi stranaka imaju oslonac u dostupnim činjenicama i dokazima. Vjerovatna jezgra zahtjeva zato je jednako važna kao i opis traženog dokumenta.

Treba ocijeniti i obim i troškove otkrivanja, posebno kod trećih osoba. Treba spriječiti neusmjereno traženje informacija koje vjerovatno nisu relevantne za postupak. Zahtjev zato treba ograničiti pretragu i objasniti koji element zahtjeva treba dokazati traženom kategorijom.

U procjenu ulaze povjerljive informacije i dostupne zaštitne mjere. Prema § 37j stav 5 KartG interes preduzeća da izbjegne tužbe za naknadu štete zbog povrede prava konkurencije nije zaštićen i ne uzima se u obzir pri procjeni razmjernosti. To ipak ne znači da se svaki traženi dokument automatski predaje, jer se i dalje provjeravaju relevantnost, obim i zaštita.

§ 37j stav 6 KartG obavezuje sud da odredi djelotvorne mjere za zaštitu povjerljivih informacija. Kao primjere norma navodi izvod dokumenta očišćen od povjerljivih informacija, isključenje javnosti, ograničenje kruga osoba koje smiju saznati za dokaz i sažetak stručnjaka bez povjerljivih informacija.

Odgovarajuća mjera zavisi od toga koja je informacija potrebna za zahtjev i kako se zaštita može postići. Zahtjev zato može već predložiti koje se stranice ili dijelovi mogu prekriti, ko treba imati pristup ili može li stručnjak izraditi neutralan sažetak. Zaštitne mjere ne smiju strankama neprimjereno ograničiti procesna prava.

Za pojedinačno označene dokaze § 37j stav 7 KartG predviđa početnu sudsku provjeru. Osoba obavezana na otkrivanje može se pozvati na zakonsku obavezu čuvanja tajne ili pravo uskraćivanja svjedočenja prema § 157 stav 1 tačke 2 do 5 StPO i dokument najprije predati samo sudu. Nakon pregleda bez učešća stranaka sud odlučuje da li i u kojem obimu druga strana dobija pristup.

Zahtjev se može usmjeriti protiv protivne strane ili treće osobe. Odlučujuće je da se označeni dokaz nalazi pod kontrolom te osobe. Kod treće osobe podnosilac treba objasniti i njenu ulogu u lancu isporuke, na tržištu ili pri nastanku dokumenta te zašto se informacija očekuje upravo tamo.

Treće osobe se saslušavaju prije naloga. § 37j stav 2 KartG upućuje i na § 307 stav 1 austrijskog Zakona o parničnom postupku, prema kojem sud može saslušati treću osobu od koje se traži otkrivanje. Zahtjev zato treba realno opisati opterećenje treće osobe i ograničiti kategoriju na relevantan materijal.

Puka pretpostavka da preduzeće posjeduje „sve informacije“ ne ispunjava zahtjev za potrebnim ograničenjem. Korisni pokazatelji mogu biti ugovori, računi, javni podaci, poslovni procesi, postojeća komunikacija ili uloga preduzeća. Obrazloženje treba jasno odvojiti činjenice od zaključaka.

§ 37k KartG odnosi se na dokaze u spisima sudova ili tijela. Sud može zatražiti otkrivanje putem pravne ili upravne pomoći kada stranke ili treća osoba ne mogu pribaviti dokaz razumnim naporom. Tijelo time ne postaje opći izvor informacija za parnični postupak.

Kada se zahtjev odnosi na informacije iz spisa tijela za zaštitu konkurencije, sud mora uzeti u obzir i koliko su pojedinačni dokumenti tačno označeni i da li je potrebno ograničenje radi zaštite djelotvornog javnog provođenja prava konkurencije. Tijelo dobija priliku da se izjasni prije odluke i može sudu samo predočiti svoje mišljenje o razmjernosti.

Zahtjev zato treba označiti tijelo, postupak, njegovu fazu, konkretno mjesto u spisu ili kategoriju dokumenta i razlog zbog kojeg stranka ne može samostalno pribaviti dokaz. Opće upućivanje na kartelni spis ne odgovara na ta pitanja. Za privatne poslovne dokumente početno pravilo ostaje § 37j.

§ 37k stav 3 KartG odgađa otkrivanje određenih materijala iz spisa tijela do završetka postupka tog tijela. To obuhvata informacije posebno izrađene za postupak, informacije koje je tijelo izradilo tokom postupka i proslijedilo strankama te povučene prijedloge nagodbe.

Izjave radi oslobođenja od kazne i prijedlozi nagodbe ne smiju se prema § 37k stav 4 KartG naložiti na otkrivanje. Zabrana ne obuhvata informacije koje su postojale nezavisno od postupka tijela, čak i kada se nalaze i u njegovom spisu. Zato treba precizno opisati porijeklo informacije, a ne samo njeno mjesto.

Prema § 37k stav 5 KartG ograničenja važe i za naloge strankama da predaju takve dokaze. Upotreba je nedopuštena kada se predaja ne može naložiti. Osoba koja je dokaz pribavila isključivo uvidom u spis tijela smije ga prema § 37k stav 6 koristiti samo u postupku i ulozi koje zakon opisuje.

§ 37j stav 8 KartG razlikuje nalog za otkrivanje od odbijanja. Osoba obavezana na otkrivanje može pobijati nalog. Stranka koja je tražila otkrivanje može pobijati odbijanje tek zajedno s konačnom odlukom. Ovu zakonsku raspodjelu treba uključiti u procesno planiranje.

Nalog prema § 37j stav 2 KartG postaje izvršan nakon pravosnažnosti. Za izvršenje se odgovarajuće primjenjuje § 79 austrijskog Zakona o vanparničnom postupku. Zato treba zabilježiti datum pravosnažnosti i tačan obim naloga zajedno s ranije označenom kategorijom dokaza.

§ 37k stav 7 KartG sadrži posebno pravilo za pravni lijek kod sudske provjere materijala za koji se tvrdi da predstavlja izjavu radi oslobođenja od kazne ili prijedlog nagodbe. Takvu odluku mogu pobijati samo osoba obavezana na otkrivanje i autor dokaza. Druge stranke ili treće osobe dobijaju pristup samo u obimu u kojem je pravosnažno utvrđeno da zabrana otkrivanja ne važi.

Početni spis treba odvojeno prikazati navodnu povredu prava konkurencije, ulogu podnosioca na tržištu, pogođene transakcije i pretpostavljenu štetu. Treba priložiti ugovore, račune, cjenike, količine, podatke o isporuci, interne kalkulacije i važnu komunikaciju. Svaki dokument treba opisati prema porijeklu, periodu i kasnijim promjenama.

Za svaku traženu kategoriju potrebna je posebna pretpostavka: koju činjenicu treba dokazati, koje dostupne okolnosti podržavaju vjerovatnost, ko vjerovatno kontroliše dokument i zašto ga nije razumno moguće pribaviti vlastitim putem? Kod povjerljivih informacija zahtjev treba sadržati konkretnu zaštitnu mjeru.

Prije podnošenja treba s datumima zabilježiti postupke tijela, pristup spisu, pregovore o nagodbi i mjere osiguranja dokaza. Tako se privatni poslovni dokumenti mogu razlikovati od materijala tijela i pretpostavki. Individualna procjena ostaje potrebna jer § 37j i § 37k ne stvaraju opći nalog za otkrivanje.